Krastavci se uzgajaju već više od 4000 godina i među najstarijim su povrtnim kulturama. Izvorno potječu iz Indije odakle su preko Egipta i Grčke dospjeli u Sredozemlje, a potom i na sjever Europe. Zbog svoje hranjivosti, ali i osvježavajućeg učinka, posebno su bili omiljeni u antičkoj Grčkoj i Rimu. Tako su Grci u počast krastavaca promijenili ime grada Mekone (grad maka) u Sikyon (grad krastavaca), a za vrijeme rimskog cara Tiberija postojali su svojevrsni putujući staklenici s krastavcima zahvaljujući kojima su se vojnici i na osvajačkim pohodima osvježavali sočnim plodovima. No, iako sadrže i više od 95% vode, krastavci nisu samo osvježavajući već imaju i znatnu nutritivnu vrijednost. Primjerice, 100 g krastavca sadrži oko 95 g vode, 2 g ugljikohidrata, 0, 5 g bjelančevina i 0, 2 g masti, dosta kalija, fosfora, kalcija, magnezija, vitamina C te vrijedne količine provitamina A, vitamina E, folnu kiselinu i enzime.
Za zdravlje
Zbog obilja vrijednih sastojaka krastavci svekoliko pogoduju našem zdravlju. Između ostalog, čiste i odstranjuju štetne tvari iz želuca, jačaju njegovu sluznicu, sprečavaju opstipaciju i normaliziraju probavu. Zahvaljujući posebnom enzimu krastavci posebno pogoduju razgradnji bjelančevina zbog čega se preporučuju uz mesne obroke. Nadalje, oni pogoduju funkcioniranju mokraćnih organa. Čiste bubrege, mjehur i mokraćne putove od otrova i bakterija. Zahvaljujući svojim sastojcima, posebno gorkim tvarima, krastavci blagotvorno djeluju na rad jetre i žuči te čiste i snižavaju šećer u krvi . K tome, općenito podižu imunitet organizma i potiču cjelokupnu izmjenu tvari, jačaju živce te djeluju i protiv stresa.Nadimanje koje neki ljudi osjećaju kao posljedicu konzumiranja krastavaca može se spriječiti ako se oni začine kuminom.
Zato što pogoduju zdravlju, krastavci su odavno imali široku primjenu u narodnoj medicini. Njima su se vjekovima ublažavale mnoge tegobe i liječile razne bolesti: bubrežni i žučni kamenci, opekline i različite rane, dijabetes, dekubitusi, upala zglobova, kostobolja, natečene noge i ruke te poteškoće izazvane klimakterijem. K tome, s njima se borilo i protiv visoke temperature - po narodnom lijeku u tom slučaju treba popiti čašu soka od svježeg krastavca.
Za vitkost i ljepotu kože
Krastavci su niskokalorični (100 g/12 kalorija), ali vrlo brzo izazivaju osjećaj sitosti, brzo se probavljaju te općenito potiču probavu i izlučivanje suvišne tekućine iz tijela pa njihova konzumacija, osim zdravlju, pogoduje i očuvanju tjelesne vitkosti. Osim toga, oni su idealni i za skidanje suvišnih kilograma. Zbog obilja nutrijenata ne uzrokuju manjak vitamina te ne štete zdravlju. Stoga za očuvanje tjelesne težine stručnjaci jednom tjedno preporučuju dan krastavaca, a za skidanje suvišnih kilograma laganu dijetu. U tu svrhu, svježe istisnuti sok od krastavca treba razrijediti s istom količinom soka od jabuka te piti ujutro i navečer dva do tri tjedna.
Nadalje, krastavci i njihov sok su idealni i za prehranu sportaša jer su bogati elektrolitima te izuzetno osvježavaju organizam (nadimanje koje neki ljudi osjećaju kao posljedicu konzumiranja krastavaca može se spriječiti ako se oni začine kimom (kuminom). No, osim vitkosti, krastavci pogoduju i zdravlju i ljepoti kože. Primjerice štite je od štetnog djelovanja sunčevih zraka i ekoloških zagađenja, a kako imaju dokazani anti-aging učinak, i od starenja. Usto, zahvaljujući silicijevoj kiselini, održavaju zdravlje vezivnog tkiva mišića, ligamenata, hrskavice, kostiju, poboljšavaju i jačaju kožu, kosu i nokte. No, osim što zrelu kožu, čine glatkom, čvršćom i napetom, krastavci pogoduju i masnoj i nečistoj koži jer čiste i sužavaju proširene pore. Oni djeluju i protiv akni, ali raznih drugih kožnih bolesti.
Izvor: coolinarika.com
0 komentari:
Objavi komentar